Učenje i zdravlje

2. 10. 2017



Tjedan cjeloživotnog učenja obilježava se u tjednu 2. – 8. listopada. Radi se o UNESCO-ovoj inicijativi pokrenutoj 1999. godine, a svake godine obilježava se u brojnim zemljama s ciljem senzibilizacije  javnosti za cjeloživotno učenje, odnosno promicanje kulture učenja.
 

Cjeloživotno učenje odnosi se na "svaku aktivnost učenja tijekom cijeloga života radi unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca". 
 

Koncept cjeloživotnog učenja zamisao je učenja u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) u formalnim i  neformalnim oblicima. Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i mogućnosti zapošljavanja.

Međutim, učenje ima snažan učinak i na socijalnu, i psihičku komponentu zdravlja.

Pod psihičkim (mentalnim) zdravljem podrazumijevamo skladno funkcioniranje u svim životnim okruženjima: obitelji, obrazovnom okruženju, profesionalnom okruženju, lokalnoj zajednici. Mentalno zdrava osoba osjeća se zadovoljno i sretno, pozitivno doživljava sebe, primjereno se emocionalno ponaša, uklapa se među druge i može se nositi sa zahtjevima koje se pred nju postave.
 

Preduvjet dobrog mentalnog zdravlja je usklađen razvoj na intelektualnom, emocionalnom, socijalnom i zdravstvenom planu.
 

Proces učenja kroz razvijanje individualnih potencijala, unaprjeđenje misaonih procesa i memorijskih sposobnosti, razvijanj koncentracije i organizacijskih sposobnosti, ostvarivanja osjećaja  zadovoljstva, ispunjenosti i samopoštovanja ima izrazito pozitivni učinak na mentalno, ali i cjelokupno zdravlje pojedinca.

Dobrobiti učenja leže i  u aktivnoj ulozi pojedinca u društvu.

Društvena uključenost i stvaranje socijalnih mreža, posebno one utemeljene na  „pozitivnoj osnovi“ kao što je učenje, važni su preduvjeti zdravlja i prema brojnim istraživanjima jedan od ključnih čimbenika dugovječnosti.
 

Učenje predstavlja napredak, razumijevanje, pronicanje, širenje područja spoznaje i znanja, osnaživanje vlastitih sposobnosti i vještina, osnaživanje u upravljanju vlastitim postupcima kako u privatnom  tako i u  profesionalnom životu.
 

Ekonomska dobrobit koju učenje kroz obrazovanje potencijalno donosi, također je  preduvjet zdravlja. Mogućnost ostvarivanja kvalitetnijeg života i veća mogućnost životnih izbora zasigurno pridonose zdravlju, osobnom i profesionalnom zadovoljstvu.
 

Važno je napomenuti da se pojam cjeloživotnog učenja često poistovjećuje s izrazom cjeloživotnog obrazovanja. Međutim, it pojmovi nemaju jednako značenje. Obrazovanje podrazumijeva samo organizirano učenje, a učenje je širi koncept koji uključuje i i spontano i samostalno stjecanje znanja, izvan organizacije ili sustava. Učiti možemo kroz cijeli život, neovisno o godinama, okruženju ili sustavu.

Kako učenje utječe na mozak?

Učenjem se stvaraju novi neuronski putevi, a ponavljanjem utvrđuju stari. Istraživanja pokazuju da je mozak „neuroplastičan“ tijekom cijelog životnog razdoblja, odnosno da učenje i misaoni procesi i u starijoj životnoj dobi rezultiraju stvaranjem novih neuronskih puteva. Na taj način mozak ostaje „u funkciji“ i održavamo njegovo zdravlje. Drugim riječima, ono što koristimo ne propada!
 

Dakle, preporuke su:

  • učenje neka vam bude cjeloživotna aktivnost;
  • štogod učite - dobro je. Može to biti bilo koja nova aktivnost, vještina ili hobi;
  • učenje novih jezika jako je dobro za razvoj naših neurona;
  • rješavajte križaljke zagonetke, matematičke zadatke;
  • koristite posebne internetske aplikacije namijenjene upravo očuvanju zdravlja mozga kroz rješavanje zadataka;
  • čitajte barem pola sata dnevno;
  • slušajte glazbu-ona unaprjeđuje važne neuronske puteve našeg mozga i djeluje opuštajuće;
  • naučite neki novi oblik tjelesne aktivnosti.

 

Sir Francis Bacon, engleski filozof, pravnik i državnik, jedna od vodećih osoba na području filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz renesanse u moderno doba, rekao je: “Znanje je moć“. No, znanje nije „samo“ moć. Znanje predstavlja i  sklad, uravnoteženost i kvalitetu života. Zato učite: organizirano, sustavno, spontano, u pauzi. Zbog potrebe, zadovoljstva, užitka, spoznaje. I nemojte prestati.

 

Članak izražava stajališta autora, i ne nužno i stajališta Triglav osiguranja d.d.

 

Autorica teksta: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

Ana Puljak, doktorica medinice, specijalist javnog zdravstva, od 2011. godine vodi Odjel za promicanje zdravlja u Službi za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“. Završila i međunarodnu školu promicanja zdravlja te edukaciju za rad s osobama rizičnog ponašanja . Trenutno i na drugom stupnju edukacije iz kognitivno-bihevioralnih terapija. Urednica e-časopisa za javno zdravstvo „Zdravlje za sve“.

 

Naše ostale savjete možete pročitati ovdje.

Podijeli na:
Share on Google+