Ortoreksija - opsjednutost zdravom prehranom

9. 3. 2017

Što je ortoreksija?

Pretjerujemo li kad je riječ o tvz. „zdravoj prehrani“? Postoji li uopće „zdrava prehrana“? Pretjerujemo li u usmjerenosti na zdravlje i utječemo li na taj način loše na rizične i osjetljive skupine i pojedince u društvu?

 

Ovo su samo neka od pitanja koja možemo vezati uz fenomen i pojam „ortoreksije“. Pojam ortoreksije definiran je 1997. godine (definirao ga je dr. Steve Bratman). Naziv dolazi od grčke riječi 'orthos' što u prijevodu znači pravilno ili ispravno, te riječi 'oreksija' koja označava apetit.

 

Kod ortoreksije radi se o patološkoj usmjerenosti na zdravu prehranu. Osobe s ortoreksijom  kupuju samo u provjerenim trgovinama, silno su zabrinuti  što jedu, hrana koju konzumiraju postaje im primarni životni sadržaj. Sve druge sastavnice života  postaju manje važne od planiranja  obroka.

Ortoreksija nije još definirana kao bolest ili poremećaj, ali društveni fenomen „opsjednutosti zdravom prehranom“, kojem smo svi svjedoci kroz napise u medijima i društvenim mrežama, utječe na osjetljive i rizične skupine, prije svega mlade osobe.

Vrlo često, ortoreksija jedan je od prvih simptoma poremećaja hranjena (anoreksije i bulimije) i ovi poremećaji mogu početi upravo s pretjeranom brigom oko „zdrave“ prehrane.

Danas smo preplavljeni brojnim dijetama, stilovima prehrane, savjetima, „veličanjem“ pojedinih namirnica, ekstremnim načinima prehrane. Bez obzira na to je li riječ o  vegetarijanstvu, veganstvu, sirovojedstvu ili makrobiotici, različite grupe ljudi, često vrlo „žestoko“ inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima.

Kada pravila, trud, organizacija i naši svakodnevni napori velikim dijelom postanu usmjereni na način prehrane, vjerojatno smo počeli pretjerivati.

Je li ortoreksija bolest?

Stručnjaci smatraju da još ne postoji dovoljno istraživanja ovog fenomena da bi se potvrdilo da je ortoreksija poremećaj prehrane.

Međutim, ne moramo ni imati strogu definiciju da određeno ponašanje  percipiramo kao mogući rizični čimbenik. Pogotovo ako nam tako govori iskustvo.

Postoje iskustveni podaci koji govore da ortoreksija može voditi u poremećaj prehrane kada prehrana postaje sve rafiniranija, strogo definirana i kada je povezana s karakteristikama osobnosti koje mogu voditi u  poremećaje prehrane.

Prehrana postaje „nezdrava“  kada se počinje sukobljavati s normalnim životom i normalnim životnim sadržajima.

Mnogi ljudi počinju restrikciju u prehrani izbacivanjem određenih namirnica, zatim često i grupe namirnica, nakon čega to može prijeći u veće restrikcije koje su, naravno, štetne za zdravlje.

Čista  logika i zdrav razum (osim stručnih i znanstvenih pokazatelja) govore nam da nije dobro izbacivati čitave grupe namirnica iz prehrane ako ne bolujemo od neke specifične bolesti.

Isto tako, ni dijete koje se vezuju za određene bolesti (npr. celijakija, dijabetes) nisu odgovarajuće osobama koje od tih bolesti ne boluju.

S druge strane, u hrani treba uživati, a umjereno i raznoliko je uvijek dobra preporuka za osobe kojima nije drugačije propisao liječnik.

Zaključili bismo kako uravnotežena  prehrana svakako ima pozitivan učinak na zdravlje, ali kako ne bismo trebali zaboraviti  na užitak koji nam hrana pruža kao  niti zanemariti  razumnu ulogu hrane u našoj svakodnevici. Odnosno ne zaboraviti mnoge druge užitke i potrebe koje često zadovoljavamo hranom ili, suprotno, opsesivnom kontrolom prehrane.

Bratmanov test za ortoreksiju

Neka od slijedećih pitanja pokazuju sklonost ortoreksiji:

1. Provodite li više od tri sata dnevno razmišljajući o zdravoj hrani?

2. Planirate li obroke nekoliko dana unaprijed?

3. Da li vam je prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u jelu?

4. Jeste li primijetili da vam se kvaliteta života promijenila otkad se povećala kvaliteta vaše prehrane?

5. Jeste li postali stroži u izboru hrane koju jedete?

6. Jeste li se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali kako biste konzumirali samo pravu hranu?

7. Povećava li vam konzumacija zdrave hrane osjećaj samopoštovanja?

8. Osjećate li krivnju pojedete li nešto izvan vašeg jelovnika?

9. Da li vas vaša prehrana izolira iz društvenog života?

10. Osjećate li potpuni mir i kontrolu nad sobom kada se zdravo hranite?

 

Potvrdan odgovor na četiri ili više pitanja upućuje na simptome ortoreksije.

 

Za razliku od osoba koje boluju od anoreksije i bulimije koje su usmjerenu na svoju težinu i sliku tijela, osobe koje „imaju ortoreksiju“  žele se osjećati zdravo i prirodno.

Za kraj…

Ne postoji zdrava prehrana, niti zdrave namirnice. Postoji samo uravnotežena prehrana i (uvjetno rečeno)  zdrav čovjek. A samo zdravlje ne podrazumijeva opsjednutost istim, nego ispunjen i kvalitetan život, prihvaćanje sebe i svog tijela, prihvaćanje odgovornosti za zdravlje, poštivanje umjerenosti i uživanje u malim (ii nešto većim) stvarima i doživljajima.

 

Članak izražava stajališta autora, i ne nužno i stajališta Triglav osiguranja d.d.

 

Autorica teksta: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

Ana Puljak, doktorica medinice, specijalist javnog zdravstva, od 2011. godine vodi Odjel za promicanje zdravlja u Službi za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“. Završila i međunarodnu školu promicanja zdravlja te edukaciju za rad s osobama rizičnog ponašanja . Trenutno i na drugom stupnju edukacije iz kognitivno-bihevioralnih terapija. Urednica e-časopisa za javno zdravstvo „Zdravlje za sve“.

 

Naše ostale savjete možete pročitati ovdje.

 

Podijeli na:
Share on Google+